Autizam ili poremećaj iz autističnog spektra (PAS) složen je neurobiološki razvojni poremećaj koji, prema DSM-5 (2013.), utječe na socijalnu interakciju, komunikaciju, ponašanje i senzornu percepciju. Budući da se radi o spektru, simptomi i izazovi mogu se značajno razlikovati od osobe do osobe, a svaka osoba ima jedinstvenu kombinaciju karakteristika i sposobnosti.

Što je autizam (PAS)?

Autizam, također poznat kao poremećaj iz autističnog spektra (PAS), neurološki je razvojni poremećaj karakteriziran poteškoćama u socijalnoj interakciji te verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji, kao i prisutnošću repetitivnih ponašanja i ograničenih interesa. Obično se prepoznaje u ranom djetinjstvu, a dijagnoza se temelji na opažanjima ponašanja i stručnim procjenama. Budući da autizam utječe na različita razvojna područja, njegova manifestacija varira među pojedincima i može se mijenjati tijekom života (Nacionalni okvir za probir i dijagnozu PAS-a, 2015.).

Suvremeni pristup autizmu naglašava da ga ne treba promatrati isključivo kroz kliničku prizmu, već kao dio prirodne ljudske raznolikosti. Autizam je neurološka razlika koja utječe na način na koji osoba misli, komunicira, interagira i percipira svijet. Ne postoji lijek za autizam, jer to nije bolest s fizičkim simptomima, već specifičan način na koji mozak funkcionira.

Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO, 2021.), u posljednjih nekoliko desetljeća prevalencija autizma značajno se povećala, dijelom zbog poboljšanih dijagnostičkih metoda i veće svijesti o tom stanju.

Dijagnoza i rani znakovi autizma

Autizam se obično dijagnosticira između druge i četvrte godine života, iako se neki simptomi mogu prepoznati i ranije. Rani znakovi autizma uključuju:

Nedostatak interesa za društvenu interakciju
Usporeni razvoj govora ili odsutnost govora
Izbjegavanje kontakta očima
Ponavljajuća ponašanja
Neobični obrasci igre (npr. slaganje igračaka u red umjesto sudjelovanja u simboličnoj igri)

Uzroci i faktori rizika

Točan uzrok autizma još uvijek nije u potpunosti shvaćen, ali istraživanja ukazuju na složenu kombinaciju genetskih i okolišnih čimbenika koji utječu na rani razvoj mozga. Umjesto jednog specifičnog uzroka, autizam se razvija pod utjecajem više međusobno povezanih čimbenika.

· Genetski čimbenici – Studije su utvrdile vezu između specifičnih gena i autizma, što sugerira da genetska predispozicija igra ključnu ulogu u njegovom razvoju (Sandin i sur., 2017.).

· Prenatalni i perinatalni čimbenici – Određeni utjecaji okoline, poput infekcija tijekom trudnoće, prijevremenog poroda i niske porođajne težine, mogu povećati rizik od razvoja autizma (Gardener i sur., 2011.).

· Neurobiološki čimbenici – Istraživanja su pokazala razlike u strukturi i funkciji mozga kod osoba s autizmom, što ukazuje na specifične neurološke karakteristike povezane s ovim stanjem (Courchesne i sur., 2019.).

Ključne karakteristike autizma

Poremećaj iz autističnog spektra (PAS) karakteriziraju poteškoće u tri glavna područja: socijalnoj interakciji, komunikaciji i repetitivnim ponašanjima s ograničenim interesima.

Teškoće u socijalnoj interakciji manifestiraju se kao izazovi u razumijevanju i korištenju neverbalne komunikacije, poput kontakta očima, izraza lica i gestikulacije. Osobe s autizmom mogu imati ograničeno razumijevanje društvenih pravila, što im otežava uspostavljanje i održavanje odnosa, prepoznavanje i tumačenje emocija drugih te sudjelovanje u grupnim aktivnostima (Američko udruženje psihijatara, 2013.).

Teškoće u komunikaciji kreću se od potpunog nedostatka govora do dobro razvijenog vokabulara, ali s izazovima u razumijevanju jezične pragmatike. Neke osobe s autizmom mogu iskusiti usporeni razvoj govora, ponavljati riječi ili fraze bez razumijevanja (eholalija) i govoriti monotono ili neobično. Često jezik tumače doslovno, što otežava razumijevanje metafora, šala i figurativnih izraza (Lord i sur., 2020.).

Ponavljajuća ponašanja i ograničeni interesi uključuju stereotipne radnje poput ljuljanja, lupkanja ili mahanja rukama, kao i čvrsto pridržavanje rutina i otpor promjenama. Osobe s autizmom mogu razviti intenzivan interes za određene teme, poput vlakova, astronomije ili brojeva, kojima posvećuju značajnu pozornost (Hyman i sur., 2020.).

Ove karakteristike variraju u intenzitetu i izražavanju, što svaku osobu s autizmom čini jedinstvenom u načinu na koji percipira i interpretira svijet oko sebe.

Ovisno o dobi djeteta, vidljive karakteristike autizma mogu se mijenjati. U nastavku je tablica koja prikazuje ključne karakteristike autizma na temelju dobi:

Senzorna obrada i autizam

Osobe s poremećajem iz autističnog spektra (PAS) često imaju poteškoća sa senzornom integracijom, što znači da njihov mozak drugačije obrađuje i reagira na senzorne podražaje iz okoline. Ti senzorni izazovi obično se manifestiraju u tri primarna oblika:

Hiposenzitivnost – Smanjena osjetljivost na određene podražaje, što može dovesti do traženja intenzivnih senzornih iskustava poput vrtnje, ljuljanja ili dodirivanja različitih tekstura. Neke osobe s autizmom mogu imati smanjen osjet boli ili temperature.

Preosjetljivost – Povećana osjetljivost na svjetlost, zvuk, dodir, mirise ili okuse može uzrokovati nelagodu, stres ili senzorno preopterećenje u svakodnevnim situacijama. Na primjer, jaka svjetla ili glasni zvukovi mogu biti vrlo uznemirujući i izazvati tjeskobu.

Poteškoće sa senzornom integracijom — Problemi s istovremenom obradom više senzornih podataka mogu otežati aktivnosti poput odijevanja, jedenja određene hrane ili sudjelovanja u grupnim okruženjima (Dunn, 2007.; Baranek i sur., 2013.).

Senzorne poteškoće mogu značajno utjecati na svakodnevno funkcioniranje i kvalitetu života osoba s autizmom. U tom kontekstu, terapija senzorne integracije može pomoći u regulaciji senzornih izazova i olakšati prilagodbu okolini (Schaaf & Benevides, 2018).

S obzirom na uobičajene izazove senzorne integracije kod osoba s poremećajem iz autističnog spektra, ključno je osigurati da različita okruženja pružaju mogućnosti za zadovoljavanje njihovih senzornih potreba na društveno prihvatljiv način. Tu SENcastle igra vitalnu ulogu. SENcastle je kompaktna senzorna soba osmišljena da funkcionira kao senzorni prostor malog opsega koji se može integrirati u obrazovne i zdravstvene ustanove te svakodnevne životne prostore, stvarajući senzornu oazu u kojoj pojedinci mogu zadovoljiti svoje senzorne potrebe.

Korištenjem različitih senzornih kartica u kombinaciji sa šest različitih senzornih jastučića, pojedinci mogu prilagoditi senzorni unos prema svojim jedinstvenim potrebama, bez obzira trebaju li više ili manje stimulacije. Nakon što su njihove senzorne potrebe zadovoljene, mogu se vratiti svojim planiranim dnevnim aktivnostima s poboljšanim fokusom i angažmanom.

Terapije i intervencije

Iako ne postoji univerzalni lijek za autizam, različite terapije i pristupi mogu značajno poboljšati kvalitetu života osoba s autizmom. Intervencije se usredotočuju na podršku razvoju komunikacijskih, socijalnih i adaptivnih vještina te prilagodbu okoline kako bi se olakšalo svakodnevno funkcioniranje.

Najčešće korištene intervencije uključuju:

Bihevioralne terapije – Terapija primijenjenom analizom ponašanja (ABA) pokazala se učinkovitom u razvoju komunikacijskih i socijalnih vještina, a istovremeno smanjuje neželjene obrasce ponašanja.

Logopedska i radna terapija – Logopedska terapija pomaže u razvoju verbalne i neverbalne komunikacije, dok radna terapija podržava senzornu integraciju i bitne svakodnevne vještine potrebne za samostalnost.

Obrazovna podrška – Prilagođeni obrazovni programi i individualizirani pristupi ključni su za uspješno učenje i socijalizaciju autistične djece.

Farmakološke intervencije – Iako ne liječe autizam, određeni lijekovi mogu pomoći u upravljanju simptomima poput anksioznosti, agresije i hiperaktivnosti, čime se poboljšava ukupna kvaliteta života.

Budući da autizam obuhvaća širok raspon potreba i sposobnosti, najučinkovitiji pristup uključuje individualiziranu podršku prilagođenu specifičnim potrebama svake osobe.

Svjetski dan svjesnosti o autizmu

Svjetski dan svjesnosti o autizmu obilježava se 2. travnja. Njegov je cilj podići svijest i pružiti podršku osobama s autizmom i njihovim obiteljima (Ujedinjeni narodi, 2007.). Na taj dan ljudi nose plavu boju kao simbol podrške osobama s autizmom.

Plava je prepoznata kao boja autizma jer simbolizira smirenost, povjerenje i svjesnost. Organizacija Autism Speaks istaknuto koristi plavu boju u globalnoj kampanji "Light It Up Blue".

Reference:

· Američko udruženje psihijatara. (2013). Dijagnostički i statistički priručnik za mentalne poremećaje (DSM-5). American Psychiatric Publishing.

· Baranek, GT, Woynaroski, T., Nowell, SW, Turner-Brown, L., DuBay, M., Crais, ER i Watson, LR (2013). „Senzorne značajke kao dijagnostički kriteriji kod autizma: Izazovi i prilike.“ Journal of Autism and Developmental Disorders, 43(5), 1177-1191.

· Courchesne, E., Pramparo, T., Gazestani, VH, Lombardo, MV, Pierce, K. i Lewis, NE (2019). „Kortikalni potpis ASD-a: Karakteristične neuroanatomske značajke poremećaja iz autističnog spektra.“ Annual Review of Neuroscience, 42 , 285-307.

· Dunn, W. (2007). Podrška djeci s poremećajem iz autističnog spektra kroz senzorne intervencije. OT Practice, 12(17), 1-7.

· Gardener, H., Spiegelman, D. i Buka, SL (2011): Perinatalni i neonatalni faktori rizika za autizam: sveobuhvatna meta-analiza. Pediatrics, 128(2), 344-355.

· Hyman, SL, Levy, SE i Myers, SM (2020). „Identifikacija, evaluacija i liječenje djece s poremećajem iz autističnog spektra.“ Pediatrics, 145(1), e20193447.

· Lord, C., Elsabbagh, M., Baird, G. i Veenstra-VanderWeele, J. (2020). „Poremećaj iz autističnog spektra.“ The Lancet, 392(10146), 508-520.

· Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske. (2015): Nacionalni okvir za probir i dijagnostiku poremećaja iz spektra autizma.

· Sandin, S., Lichtenstein, P., Kuja-Halkola, R., Hultman, C., Larsson, H. i Reichenberg, A. (2017.): Nasljednost poremećaja iz spektra autizma. JAMA, 318(12), 1182-1184.

· Schaaf, RC i Benevides, TW (2018). Autizam i pristup senzorne integracije. Američko udruženje za radnu terapiju.

· Ujedinjeni narodi. (2007.). „Svjetski dan svjesnosti o autizmu.“ Rezolucija Opće skupštine UN-a 62/139.

· Svjetska zdravstvena organizacija. (2021.). Informativni list o poremećajima iz autističnog spektra .

Autizam i senzorni svijet: Razumijevanje spektra